Irački Kurdistan na ivici ponora: Zašto se stari sukobi vraćaju?

Iako je irački Kurdistan godinama bio razapet unutrašnjim podelama, trenutna situacija je prešla iz političke krize u direktnu pretnju bezbednosti regiona. Dva nedavna incidenta – u Erbilu i Sulejmaniji – jasno pokazuju da se zemlja nalazi na opasnoj raskrsnici, suočena s mogućim povratkom u dane građanskog rata iz 90-ih godina.

Nedavni incidenti kao znak upozorenja

  • Sukob u Erbilu: U julu, pripadnici plemena Harki sukobili su se sa bezbednosnim snagama Kurdske demokratske partije (KDP) nakon pokušaja hapšenja njihovog vođe. Borbe su sprečile hapšenje i pokazale da plemenska lojalnost i dalje može biti jača od državnih institucija, naročito kada se sukobe sa vladajućim klanom Barzanija.
  • Hapšenje u Sulejmaniji: Nekoliko nedelja kasnije, snage Patriotske unije Kurdistana (PUK) pokušale su da privedu Lahura Šeika Džangija, istaknutog političara i kritičara partije. Ovaj potez je izazvao oružane sukobe na ulicama Sulejmanije. Džangi, koji je osnovao novu političku grupu “Narodni front”, tvrdi da je hapšenje politički motivisano, a njegov brat upozorava da bi to moglo gurnuti grad u haos.

Koreni nestabilnosti

Ovi događaji nisu izolovani, već su simptomi dubokih i višestrukih kriza:

  • Podela između KDP i PUK: Dva ključna politička bloka nikada nisu uspela da prevaziđu rivalstvo koje je 90-ih godina dovelo do građanskog rata. Njihova borba za moć, kontrolu nad resursima i strateškim regijama paralisala je politički proces i efektivno podelila region.
  • Plemenski i lokalni sukobi: Nedostatak političke stabilnosti daje prostor plemenima i lokalnim grupama da rešavaju sporove oko zemlje i resursa nasiljem, što dodatno destabilizuje situaciju.
  • Kriza upravljanja: Nezadovoljstvo građana raste zbog korupcije, neisplaćenih plata i neefikasnosti regionalne vlade. To stvara plodno tlo za proteste i lokalni otpor koji se lako može pretvoriti u nasilje.
  • Uplitanje stranih aktera: Prisustvo i uticaj stranih sila (poput SAD) koje podržavaju rivalske frakcije dodatno usložnjavaju situaciju, fragmentirajući politički pejzaž.

Budućnost na vagi

Ukoliko se ne postigne unutrašnji dogovor, irački Kurdistan je suočen sa tri zabrinjavajuća scenarija:

  • Eskalacija nasilja: produbljivanje podele između KDP-a i PUK-a, zajedno s nerešenim sukobima sa Bagdadom, preti da izazove dalje sukobe.
  • Ekonomska propast: nestabilnost bi odvratila strane investicije i zaustavila ekonomski razvoj.
  • Jačanje ekstremističkih grupa: haos bi omogućio ekstremističkim organizacijama da iskoriste vakuum moći i ojačaju svoje prisustvo u regionu.

Irački Kurdistan se nalazi na prekretnici. Bez unutrašnjeg pomirenja i konstruktivnog odnosa sa Bagdadom, rizik od povratka u period građanskog rata iz 90-ih je veoma realan.